Središtem mjesta dominira crkva sv. Martina (Foto: Kristijan Skočibušić)
Hodočasničkim stopama sv. Martina
Autor: Kristijan Skočibušić
Općina Martijanec smjestila se duž podravske magistrale, uz Dravu u plodnoj ravnici, i najvećim dijelom je poveznica ludbreške Podravine s Varaždinštinom. Krajolik južnog dijela općine u znaku je brežuljaka (obronci Kalnika) uglavnom obraslih šumom. Tu se nalaze naselja Slanje, Rivalno i Gornji Martijanec pogodna na uzgoj vinove loze i razvoj seoskog turizma. Na tom prostoru vinograde je imao i hrvatski ban Pavao Rauch.
Prvi podaci o životu na prostoru martijanečke općine dolaze iz daleke prošlosti. Potvrđuju to arheološki nalazi iz grobova koji pripadaju rodu ilirsko-keltskog plemena Jasa. U prapovijesno doba utrti su cestovni putovi kojima će prolaziti legije rimskog cara Augusta. U ranom srednjem vijeku doseljeni Hrvati žive unutar utvrđenih gradišta. Godine 1527. u kaštelu Martijanec izdahnuo je Krsto I. Frankopan Brinjski, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban, koji je ranjen kod Varaždina u bitci s Habsburgovcima. Naime, u bitci za prijestolje Frankopan se priklonio Ivanu Zapolji jer mu je vratio izgubljene posjede i bansku čast. U građanskom ratu Habsburgovci su pobijedili. Frankopan se istaknuo i u borbama protiv Turaka, a povjesnica bilježi da je kroz Martijanec prošla moćna vojska sultana Sulejmana I. Veličanstvenoga iza koje je ostala samo smrt i pustoš.
Uz arheološka nalazišta, na području Općine Martijanec postoji više vrijednih kulturno-povijesnih spomenika kao što su kapela sv. Križa u Križovljanu (prvi put se spominje 1259.), kapela sv. Benedikta u Hrastovljanu iz 18. stoljeću. Crkva sv. Martina u Martijancu u povijesnim spisima spominje se u srednjem vijeku, a današnja župna crkva izgrađena je u 18. st. (posvećena je 1775.). Oslikali su je učenici Rangerove škole. Općina Martijanec članica je Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska i uvrštena je u europske hodočasničke putove sv. Martina.
Imanja u Martijancu su imale plemićke obitelji Gotal, Patačić i Rauch koje su ostavile veliki trag u gospodarskom, kulturnom i društvenom životu Martijanca. Njihovo veliko djelo je i barokno-klasicistički dvorac Martijanec s (neo)jonskim stupovima. Pregrađivali su ga Patačići, a posebno veliku pregradnju obavila je obitelj Rauch. Toj obitelji možemo zahvaliti za današnji izgled dvorca kojeg su u prvoj polovici 19. st. dogradili u neoklasicističkom stilu. Pavao Rauch od 1908. do 1910. godine bio je ban, a Martijanec je bio “središte” Hrvatske. Na martijanečkom imanju organizirao se veliki lov o čemu su izvještavale onodobne novine. Oko dvorca nalazi se veliki park s autohtonim i egzotičnim vrstama drveća. Nažalost, dvorac je danas zbog neodržavanja u lošem stanju. I na kraju, recimo i to da je u Martijancu 1936. godine rođen dr.sc. Franjo Kajfež, izumitelj apaurina.
________________
Izvor: Skočibušić, Kristijan: (2017.) : Varaždinska županija (monografija & vodič). Terra vox. Vidovec.
