VARAŽDIN – Varaždin i Varaždinka župan u mnogim društvenim odnosima postavili su standarde koji su ispred svih drugih hrvatskih regija. Tako je i kad je kad je riječ o konzumiranju prava nacionalnih manjina koja su propisana zakonom i koja im jamči Ustav RH. Na području Varaždinske županije živi oko 300 pripadnika albanske nacionalne manjine od kojih je na području grada Varaždina oko 150. U Vijeću nacionalnih manjina Varaždinske županije nemaju predstavnika jer ga nisu izabrali, a predstavnika za grad Varaždin izabran je Alija Redžaj.
Prema njegovim riječima u Varaždinu i na područje koje danas pripada Varaždinskoj županiji većina Albanca doselila se sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ima primjera i kasnijeg doseljavanja, pa i zadnjih godina, ali to je rijetkost. Najveći broj doseljenih je s područja Kosova, a u zajednici djeluju i Albanci koji su doselili s područja današnje Sjeverne Makedonije i Hrvatsku shvaćaju i doživljavaju svojom domovinom. To se najbolje vidjelu po njihovom sudjelovanju u Domovinskom ratu.
– Posao je bio glavni razlog doseljavanja najvećeg broja Albanca na podruje sjeverozapadne Hrvatske. Ne mogu reći da su svi koji su došli uspjeli i ostali, ali mnogi jesu i danas smo cijenjeni i priznati u poslovnom svijetu Varaždina i Varaždinske županije, posebno u obrtništvu, pekarstvu, slastičarstvu, ugostiteljstvu i zlatarstvu. Nikada nismo imali veće probleme s većinski stanovništvom, niti s drugim manjinama koje žive na području Varaždinske županije. Desetljećima njegujemo međusobno poštovanje i poštivanje različitosti. Naši predstavnici redovito sudjeluju na svim manifestacijama koje priređuju ili organiziraju druge manjine, tako i oni na našima. O kakvoj se suradnji radi najbolje se vidi na Danu nacionalnih manjina koji se svake godine održava na proljeće u Varaždinu. Tada smo svi skupa, svako prezentira najbolje od sebe i to lijepo. To je prigoda da se u lijepoj atmosferu družimo, bolje upoznamo i razumijemo jedni druge – istaknuo je Alija Redžaj.
Kad je riječ o nacionalnim manjinama uvijek se postavlja pitanje prva na obrazovanje na materinjem jeziku, ostvarivanju kulturnih i političkih prava. Alija Redžaj kaže da na tome polju nemaju nikakvih problema. Sve ono što je zakonom predviđeno ostvaruju pa čak i više od toga.
– Albanska djeca vrtić, osnovnu, srednju školu i fakultete polaze kao i druga hrvatska djeca. Tu nema nikakve razlike niti problema. Budući da nismo brojem velika manjina, kao neke druge, svjesno smo da svoj jezik i kulturu ne možemo čuvati i prenositi mlađim generacijama putem institucija. To možemo postići samo ako u obiteljima radimo na tome. Znam da sve albanske obitelji na tome polju rade puno. U krugu obitelji govori se albanski, uči albanska povijest i kultura. Međusobno komuniciramo na albanskom, svom materinjem jeziku, a u svakodnevnoj komunikaciji u poslu na hrvatskom jeziku. Na to smo ponosni – rekao je Alija Redžaj.
U Vijeću albanske nacionalne manjine posebno naglašavaju kako im je obitelj vrlo važna i jamstvo uspjeha.
– Međusobno se posjećujemo, bez obzira koje smo vjere. Drago nam je kad nam na Božić ili Bajram dođu u posjet s čestitkama i pripadnici drugih manjina i većinskog hrvatskog naroda. Suradnja s čelnim ljudima grada Varaždina i Varaždinske županije je za svaku pohvalu. Kad god imamo neki problem, ideju ili realizirati neki program potpora nikada nije izostala. Drago nam je da je Republika Albanija u Varaždinu otvorila konzulat. Počasni konzul je Stjepan Šafran, ugledni poduzetnik i vinogradar iz Brezničkog Huma, čime su potvrđene bliske veze hrvatskog i albanskog naroda. Otvaranje konzulata veliki je to napredak i prilika za poduzetnike, ali i kulturnu suradnju Albanaca iz Varaždina sa sunarodnjacima na Kosovu i Albaniji – zaključio je predstavnik Vijeća albanske nacionalne manjine grada Varaždina Alija Redžaj. (es / foto: Arhiva TC)
_______________________
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
