Dragutin Stražimir (1821. – 1891.)
STRAŽIMIR, Dragutin (Karlo Wachter) (1821. – 1891.), hrvatski svećenik, pisac i narodni prosvjetitelj, otac hrvatske enologije, rođen je 1821. godine u Velikom Bukovcu gdje mu je otac radio na imanju grofovske obitelji Drašković. Školovanje je započeo ipak u Petrijancu jer mu je otac bio premješten na imanje obitelji Erdödy u Zelendvoru. No, školovanje ubrzo nastavlja u Bjelovaru, a zauzimanjem kuma grofa Draškovića obrazovanje će nastaviti u Nađkanjiži u Mađarskoj gdje je dobro naučio mađarski jezik. Znanje mađarskog jezika kasnije će jako dobro iskoristiti u zastupanju hrvatskih interesa kod mađarskih vlasti posebno kad je riječ o razvoju poljoprivrede u hrvatskim krajevima. Nakon Nađkanjiže, školovanje nastavlja u Zagrebu gdje 1845. godine završava bogosloviju.
Kako mladi svećenik službuje u Sv. Đurđu, a od 1851. godine je župnik u Donjoj Zelini. Dobro je govorio više jezika, puno putuje Austrijom, Češkom i Mađarskom kako bi se upoznao s njihovim iskustvima u organizaciji obiteljskih poljoprivrednih imanja s ciljem unapređenja poljoprivrednih gospodarstava u domovini. Veliki je pobornik ideja hrvatskih narodnih preporoditelja, otvara školu, piše poučne članke na temu poljoprivrede i gospodarstva za više hrvatskih novina i časopisa. Posebno veliki doprinos svojim prosvjetiteljskim radom dao je na uređenju i osuvremenjivanju vinograda sadnjom novih sorti vinove loze. Bio je među prvima koji su vinograd stavili na žicu.
U našoj vinogradarskoj i vinarskoj literaturi kao najstarija manifestacija ove vrste spominje se Prva izložba vina što je održana u Beču 1857. Za nas je značajno da su na toj izložbi, kako se navodi, naročito bila zapažena iločka vina. Samo tri godine kasnije, točnije 1860., naš poznati popularizator naprednog gospodarstva i pisac knjiga iz vinogradarstva i vinarstva, Dragutin Stražimir organizira izložbu vina u Svetom Ivanu Zelini. Ta je izložba vjerojatno najstarija manifestacija takve vrste na tlu Hrvatske. (Ivan Sokolić)
Stražimir je biran za zastupnika u Hrvatski sabor te za zastupnika u zajedničkom mađarsko-hrvatskom parlamentu u Budimpešti. Neumorno piše o problemima seljaštva te daje korisne savjete o tome kako poboljšati poljoprivredu, posebice vinogradarstvo. U varaždinskom tjedniku Pučki prijatelj 1869. godine objavio je seriju članaka Kratka pouka o vinogradarstvu koje će godinu dana kasnije 1870. objaviti kao samostalnu knjigu Vinogradar tiskanu u nakladi od čak 1.500 primjeraka. U tom djelu skupljeno je njegovo cjelokupno enološko znanje i ono je prvi suvremeni vinogradarski priručnik u Hrvatskoj! Godine 1876. u Zagrebu će objaviti prošireno izdanje pod naslovom Vinogradarstvo. Zahvaljujući tim djelima Dragutin Stražimir će dobiti titulu prvog domaćeg priznatog stručnjaka za vinogradarstvo. On u tim djelima daje opise autohtonih i uvezenih sorti vinove loze te upute za uvođenje novih postupaka u uzgoju i proizvodnji grožđa i njegovoj naprednoj preradbi u vino.
Dragutin Stražimir pisao je i druga djela od kojih je posebno zapaženo Ratarstvo za puk (1880), prva knjiga takve vrste u Hrvatskoj. Sve članke i djela napisao je osebujnim stilom i jezikom svoga doba, izbjegavajući strane nazive i izraze. Umro je u Pragu 1891. godine kamo je bio otišao na liječenje.
Autor: Kristijan Skočibušić
_______________________
Izvori:
- Sokolić, Ivan. Izložbe grožđa i vina i vinogradarsko-vinarski sajmovi. (www.vinopedija.hr)
- Horuška, Mladen. (2011.) : Dragutin Stražimir – vinogradar, svećenik i prosvjetitelj. Katalog 43. izložbe vina kontinentalne Hrvatske. Sv. Ivan Zelina.
