Grebengrad / Foto: TZ Grada Novog Marofa
Obrambena utvrda koja čuva tajne višestoljetne povijesti
Autor: Elizabeta Skočibušić, mag. archeol.
Stari grad Greben, odnosno Grebengrad, izgrađen je na istočnom rubu Ivanščice, ispod vrha Veliki Lubenjak. Stoji na nepristupačnoj litici, a kamen koji je korišten za njegovu izgradnju je vađen u kamenolomu ispod Velikog Lubenjaka. Točno vrijeme gradnje Grebengrada još uvijek je predmetom rasprava, ali što se može reći sa sigurnošću je to da je sagrađen tijekom 13. stoljeća, najvjerojatnije nakon provale Tatara 1241. godine. Provala Tatara je potaknula gradnju novih utvrda koje su primarno imale obrambenu funkciju te kralj Bela IV. uspostavlja sustav tvrđava (sistemma castrorum). Grebengrad je jedna od takvih utvrda, ali uz svoju obrambenu funkciju, također utječe na razvoj i naseljavanje cijele nizine te se počeci nastajanja Novog Marofa vežu uz njega. Polovicom 15. stoljeća je zabilježeno oko pedesetak sela i zaselaka na grebengradskom vlastelinstvu. Oko 1453. godine se spominju dva vlastelinska trgovišta, Hrašćina i Mađarevo, što ukazuje na razvoj gradskog života. Grebengrad je napušten početkom 18. stoljeća, razlozi tome za sad nisu u potpunosti razriješeni. U dokumentu iz 1712. se spominje kao ruševina (diruti Castri Greben).
Tijekom povijesti Grebengrad je često mijenjao vlasnike. Bio je u posjedu plemenitaških obitelji Grebenski, Celjski, Vitovec, Batthyány, Frankopan i Erdödy. Gjuro Szabo 1920. godine bilježi prvi poznati tlocrt Grebengrada.
Današnje stanje Grebengrada može se opisati kao ruševina čiji su zidovi relativno dobro očuvani. Cjelovita arheološka istraživanja za sad nisu provedena, a koja bi mogla dodatno objasniti funkcije i datirati gradnje pojedinih dijelova utvrde. Naime, sama utvrda je tijekom stoljeća nekoliko puta pregrađivanja. Utvrda se može podijeliti na nekoliko različitih dijelova (vidi tlocrt), a to su: A – ulazni plato s obrambenim zidom; B – glavna kula; C – kapela; D – centralni plato s obrambenim zidom; E – plato nepravilnog pravokutnog tlocrta s obrambenim zidom; F – ostaci kružne kule; G – najniži plato s obrambenim zidom.
Geodetski snimak postojećeg stanja utvrde Grebengrad s označenim dijelovima utvrde (izradio R. Milić, 2008.)
Najstariji dio utvrde bi bila centralna kula koju je branio utvrđeni ulazni plato. Središnji plato utvrde je bio namijenjen vlasniku utvrde, a ostali dijelovi utvrde posadi i poslugi. Glavna kula je izgrađena na stijeni, zbog čega ima nepravilan tlocrt, te se sastojala od tri etaže. Stambene prostorije u središnjem dijelu grada su datirane u 15. stoljeće. Kapela je nastala u vremenu od 14. do 16. stoljeća. Ima pravokutan tlocrt, a sastojala se od svetišta i jednobrodne lađe, koji su bili odijeljeni trijumfalnim lukom. Plato nepravilnog pravokutnog tlocrta, kružna kula i najniži plato s obrambenim zidom najvjerojatnije sagrađeni u razdoblju obrane protiv Osmanlija.
Fotografija iz 50-ih godina 20. st.
Utvrda je dugačka oko 178 m, a njezina širina varira od oko 50 m pa do tek nekoliko metara. Izgrađene su privremene stube za lakši pristup objektu na ulaznom dijelu i staza sa rukohvatima uz ostatke kružne kule. Raščišćavanje utvrde, kao i održavanje je obavljeno u nekoliko sezona. Sjeverni zid je saniran 2011. i 2012. godine, te su 2012. sanirani i zidovi kapele. Prilikom toga su utvrđeni četvrtasti ležajevi za drvene grede – te grede su nosile drvenu konstrukciju kao što je balkon ili galerija u unutrašnjosti. Pronađena vapnena žbuka ukazuje na to da je unutrašnjost kapele bila obojana u bijelo. Prilikom ovih radova je pronađen arheološki pokretni materija, kao što su fragmenti novovjekovne keramike, kamene topovske kugle i nekoliko kostiju. Također su pronađeni obrađeni fragmenti kamene plastike. Od 2012. pa sve do danas se redovito provodi sanacija Grebengrada, zahvaljujući bespovratnim sredstvima Ministarstva kulture i medija, kao i financijskim ulaganjem grada Novog Marofa u sanaciju utvrde.
Izvori: ________________
- Korunek, Marijana. (2012.) : Utvrda Grebengrad kod Novog Marofa. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske Vol. , No. 36
- Đurić, Tomislav ; Feletar, Dragutin. (1991.) : Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske. Matica hrvatska. Koprivnica.
- Szabo, Gjuro. (1920.) : Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb.
