Središte Ivanca (Foto: Kristijan Skočibušić)
Grad bogate povijesti i znamenitih ličnosti
Autor: Kristijan Skočibušić
Povijesni hod ljudske vrste na širem ivanečkom području može se pratiti od prapovijesti što potvrđuju nalazi iz špilja i kamenoloma. Ivanec se prvi put spominje u povelji Ivana od Paližne iz 1396. godine. No arheološka istraživanja potvrđuju da je mjesto postojalo i ranije, a naziv je dobilo po kapeli sv. Ivana Krstitelja. Veliku zaslugu za razvoj mjesta ima red sv. Ivana Jeruzalemskog. Riječ je o ivanovcima, srednjovjekovnom katoličkom viteškom redu, koji su na ivanečkom području imali posjed, a sjedište im je bilo u Pustoj Beli.
Odlaskom ivanovaca posjed je pripao plemićkoj obitelji Petheö de Gerse koja će njime upravljati do sredine 18. st. kada posjed, nakon izumrća muške loze, preuzima kralj Karlo III. koji će ga ubrzo prodati obitelji Erdödy. Sredinom 19. st. u posjed imanja Ivanec dolazi obitelj Kukuljević-Sakcinski i pod njihovim ravnanjem naselje će se uspješno razvijati sve do tridesetih godina prošloga stoljeća. Ta zaslužna hrvatska plemićka obitelj uređuje dvorac (Stari grad) s perivojem, no zbog nagomilanih dugova Radovan je tridesetih godina prepustio veliki dio dvorca Josipu Šabanu kojemu će nekoliko godina kasnije ostali dio ustupiti Marina Kukuljević. Nažalost, dvorac će tragičnu sudbinu doživjeti tijekom Drugog svjetskog rata (1943.) kad je spaljen, a ostaci su porušeni 1959. godine.
Ivanec je danas moderan grad s dobro uređenim sustavom javne uprave, on je gospodarsko, kulturno i obrazovno središte zapadnog dijela Varaždinske županije. Hrvatskoj znanosti, kulturi i obrazovanju dao je više istaknutih ličnosti (Ćiril Kos, Đuro Arnold, Ladislav Šaban, Matija Smodek, Metod Hrg, Mirko Malez, Stjepan Vuković i dr.).
Od kulturno-povijesnih spomenika na ivanečkom području izdvajamo župnu crkvu sv. Marije Magdalene koja se prvi put spominje 1561. godine. Kasnije je više puta dograđivana, a današnji oblik crkva je dobila 1894. godine dogradnjom starije crkve iz 1670. godine. Najvažniju kulturno-povijesnu vrijednost u ivanečkoj crkvi imaju freske na pjevalištu iz druge polovice 18. stoljeća te glavni oltar posvećen sv. Mariji Magdaleni s obilježjima historicizma.
Budući da je danas područje grada Ivanca obuhvaća puno veći prostor nego što je sam grad, valja spomenuti i druge vrijedne kulturno-povijesne spomenike kao što su gotičko-barokna kapelica Svetog Duha u Prigorcu (poslužila kao jedan od motiva Eugenu Kumičiću u stvaranju „Urote Zrinsko-frankopanske”), ranobarokna crkva sv. Margarete u Margečanu iz 17. st. te crkva sv. Marije u Radovanu iz 19. stoljeća.
Za grad Ivanec veže se još jedna zanimljivost. Naime, godine 1956. u Ivancu je otvorena prva samoposluga u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji.
____________________
Izvor: Skočibušić, Kristijan. (2017.) : Varaždinska županija (monografija & vodič). Terra vox. Vidovec
