Proizvodi – simboli prepoznavanja – postali izvor kulturno-umjetničkog nadahnuća i izričaja
Autor: Kristijan Skočibušić
Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja stoljećima je jedan od najvažnijih čimbenika u stvaranju materijalnih, ali i kulturnih identiteta ljudi i krajeva. Riječ je o proizvodima koji su vremenom postajali simboli prepoznavanja u užem ili širem regionalnom pa i nacionalnom prostoru. Činjenica da su proizvodi ili događaji (vino, zelje, mak, krumpir, kolinja, berbe i sl.) bili tijekom cijele godine u središtu interesa zajednica, posve je razumljivo da su bili poticaj za njihov ulazak u sferu socioloških i kulturoloških kategorija.
Ljudi su iz zahvale za dobrobiti i sigurnosti koje su dobivali od takvih poljoprivrednih proizvoda počeli stvarati narodne duhovne, kulturno-umjetničke vrijednosti. Oblikovala se narodna nošnja s motovima proizvoda, stvarale pjesme koji su usmenom predajom prenošene s generacije na generaciju. Čovjek je imao potrebu da u vrijeme kad nije bilo radova na polju, u vinogradu ili šumi, život učini sadržajnijim. Okosnica toga sadržaja bila je narodna priča, pjesma i ples koje je kao nematerijalno kulturno-dobro sve više dobivalo na značenju i vrijednosti, kroz razvoj društvenih odnosa.
Naravno, u najvećem dijelu riječ je o amaterskom umjetničkom izričaju koji je vremenom iz toga svijeta prešao u umjetnički tako da danas imamo nebrojeno primjera kako su narodne pjesme postale zaštitnim znakom mnogih vrhunskih umjetničkih djela. Uz takve oblike izražavanja čovjek je oduvijek imao potrebu ovjekovječiti svoj odnos prema svemu materijalnom, što je bilo u njegovoj okolini ili oblikovati duhovni sadržaj. Samouki slikari i kipari (amateri) stvorili su moga, više ili manje vrijedna, umjetnička djela koja krase zidove crkava, kapela, obiteljskih kuća i drugih prostorija. Takva djela možemo danas vidjeti ili kupiti na gotovo svakom narodnom prošćenju. Primjerice samouki kipar Dragutin Jamnić u drvu je izradio veliku glavicu Varaždinskog zelja, više grozdova, purana, lovačkih trofeja i dr.
Na tom tragu i temeljima stvorene su brojne manifestacije i kulturno-zabavni programi, koje u posljednje vrijeme sve više vidimo u poveznici s gospodarskim manifestacijama. To se prije svega odnosi na poveznice gospodarskog života s društveno-kulturnim vrijednostima u ruralnom prostoru. Na području Varaždinske županije gotovo da nema mjesta koje nema takvu manifestaciju. Jedna od najpoznatijih je Zeljarijada, gospodarska, zabavna i kulturna manifestacija kojom se tri dana slavi gastronomska i gospodarska vrijednost zelja, ali i običaji, pjesma i ples posvećeni tome proizvodu i ljudima koji ga proizvode. Riječ je o festivalu koji više od 25 godina u kulturno-umjetničkom programu okuplja više desetaka kulturno-umjetničkih društava, etno-skupina, glazbenih sastava, udruga i dr. Vidovec u vrijeme održavanja Zeljarijade prerasta u jedinstvenu pozornicu, a manifestacija je sadržajem i brojem sudionika već odavno prerasla lokale i regionalne okvire.
Bruno Hranić, načelnik Općine Vidovec, često naglašava da je na tradiciji proizvodnje zelja (kupusa) u Vidovcu stvorena materijalna i kulturno-umjetnička vrijednost koja je postala simbol prepoznavanja, a dodana vrijednost cijeloj priči je i to što je izvornost Varaždinskom zelju potvrdila i Europska unija.
Najvjerniji promicatelj kulturno-umjetničkih vrijednosti općine Vidovec je KUD Vidovec. On je srce i duša Zeljarijade. Osnovano je 1995. sa zadaćom da prikuplja, njeguje i čuva narodnu baštinu vidovečkog kraja i bliže okolice. U društvu kontinuirano djeluju folklorna i tamburaška skupina i gotovo da nema društvenog (narodnog) događanja na kojemu ne sudjeluju (sajmovi, prezentacije OPG-ova, humanitarne akcije, liturgijska slavlja i sl.) Do sada je folklorno društvo izvelo više izvornih koreografija koje prikazuju narodne običaje kao što su: snuboki, vidovečka svadba, žetva, Jurjevo, Božić i dr.
U tri desetljeća djelovanja društvo je sudjelovalo na mnogim općinskim i županijskim folklornim manifestacijama. Upoznalo je mnoga prijateljska društva iz raznih krajeva naše domovine i gostovalo u više europskih zemalja.
Vidovečki folkloraši iz godine u godinu sve su više traženi o čemu svjedoči veliki interes medija za njihova gostovanja. Redoviti su gosti u radijskim emisijama, programima lokalnih televizija te u emisijama HTV-a.
Snaga identiteta nekog kraja mjeri se po tome koliko se poštuje, čuva, istražuje i javno prezentira njegova tradicijska baština. Naime, ona je temelj na kojem počiva suvremenost i budućnost svake lokalne zajednice. Uglavnom je riječ o nematerijalnoj kulturnoj baštini (narodne pjesme, ples, običaji, narodna nošnja, gastronomija, kućanski uporabni predmeti …) koja se istražuje i prezentira.
Veliki poticaj i zasluge za takva istraživanja pripadaju KUD-u Vidovec koji vjerno i marljivo čuva te promiče tradicijsku baštinu vidovečkog kraja. Vidovčanke i Vidovčani, članovi KUD-a Vidovec, s ponosom i puno ljubavi čuvaju i njeguju tradiciju koju su njihovi preci stvarali stoljećima. O narodnim vrijednostima koje su im u naslijeđe ostavile bake, djedovi i roditelji odnose se s najvećim poštovanjem nastojeći sačuvati i novim naraštajima prenijeti vrijednosti izričaja i vedrinu tradicijskog duha ljudi vidovečkog kraja.
Na snazi te tradicije KUD je bio među inicijatorima pokretanja manifestacije Zeljarijada. Jedna od stožernih točaka toga programa je Međunarodna smotra folklora koja iz godine u godinu sve više oduševljava prezentacijom na pozornici, ali i na otvorenom (ulicama i trgovima), bogatstva različitosti nošnji, pjesmi, plesa iz Hrvatske i inozemstva.
Predsjednica KUD-a Vidovec Ines Pavleković, uvijek u pripremi, javnim prezentacijama i prigodi otvorenja manifestacije naglašava kako je Zeljarijada najbolji primjer kako jedan poljoprivredni proizvod, kao što je Varaždinsko zelje, koji je snažno utjecalo na gospodarski razvoj Vidovca, može biti nepresušno vrelo kulturno-umjetničkog djelovanja. Tim više što, poglavito mladi, sudjelujući u radu KUD-a kroz kulturno-umjetnički amaterizam na pozornici s puno ljubavi i volje potvrđuju spremnost čuvanja i promicanja vrijednosti koje su stvorili njihovi preci.
Fotogalerija: ______________
_________________________
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
