Autor: Kristijan Skočibušić / Foto: Arhiva Terra TC
Prema popisu stanovništva održanom 2011. godine u Republici Hrvatskoj živjelo je 4. 284.889 stanovnika. Njih gotovo 90 posto izjasnilo se Hrvatima (3.874.321), a od manjina najbrojniji su Srbi (186.633), Bošnjaci (31.479), Talijani (17.807) i Mađari (14.048). Međutim, popis održan deset godina kasnije otkriva katastrofalne podatke. Godine 2021. u Hrvatskoj je popisano samo 3.871.833 stanovnika od kojih je 91,63 posto Hrvata, 3, 20 posto Srba, 0,60 posto Bošnjaka, o,46 posto Roma, 0,36 posto stanovništva izjasnilo se da su Talijani, odnosno Albanci.
Republika Hrvatska nacionalna je država hrvatskog naroda, službeni jezik je hrvatski, a u službenoj uporabi u nekim mjestima su i jezici nacionalnih manjina. Životni povijesni prostor Hrvata time ne završava. Na prostornoj crti od Jadrana do Drave Hrvati su povijesno priznat narod u Bosni i Hercegovini gdje, uz Srbe i Bošnjake, imaju status konstitutivnog naroda.
Kad je riječ o vjeroispovijesti velika većina građana RH izjašnjava se katolicima (78,97 posto), pravoslavcima (3,32), muslimanima (1,32), a pripadnici drugih vjeroispovijesti broje se u malim skupinama. Inače, u RH djeluje više od 50 vjerskih zajednica! Najnaseljenije područje RH je njen središnji i sjeverni dio, a najmanje stanovnika po kilometru četvornom živi u gorskom dijelu, Banovini, Dalmatinskoj zagori te na otocima. Ratovi i ekonomske migracije, poglavito u zadnjih nekoliko stoljeća, bitno su utjecale na brojnost i sastav stanovništva u Republici Hrvatskoj.
Prvi podaci o značajnijem procesu migracije stanovništva dolaze kao izravna posljedica turskih osvajanja, a veliki udio u brojnosti i sastavu stanovništva RH odigrat će i kasniji veliki ratovi koji su na životnom prostoru hrvatskog naroda. Veliku ulogu u iseljavanju stanovništva imaju i loši socioekonomski uvjeti koji su bili koncem 19. stoljeća. To je vrijeme kada kreću prve veće migrantske skupine put dalekih prekooceanskih zemalja. Taj val iseljavanja nastavljen je i kasnije, posebno u desetljećima života Hrvata u prvoj i drugoj jugoslavenskoj zajednici kada je zbog političkih pritisaka i lošeg materijalnog statusa vjekovna ognjišta napustilo više stotina tisuća Hrvata.
Procjene govore da je od sredine 19. do početka 21. stoljeća Hrvatsku napustilo više od 1,3 milijuna njezinih građana. Velike posljedice na stanovništvo RH ostavio je i Domovinski rat. Demografi ratne gubitke procjenjuje na čak 450 tisuća stanovnika u čemu veliku brojku ima iseljavanje srpskog stanovništva. Demografi su zabrinuti o budućnosti RH kad je riječ o stanovništvu koje svake godine sve više stari. Broj novorođene djece je sve manji i Hrvatska vapi za temeljitom demografskom obnovom.
Izvori: ______________
- Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. (1980.) : Školska knjiga. Zagreb.
- https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270
