Dvorac Novi Marof s perivojem (Foto: Varaždinska županija)
Erdödyevi sagradili dvor i činili dobra djela
Autor: Kristijan Skočibušić
Dvorac Novi Marof u 18. stoljeću sagradio je Ljudevit Erdödy slijedeći graditeljske i stilske trendove gradnje dvoraca svoga doba na području Hrvatskoga zagorja. Naime, nakon velikog požara, obitelj Erdödy napustila je Grebengrad i preselila se u dolinu rijeke Bednje gdje je 1776. godine podigla dvorac Novi Marof s gospodarskim zgradama u kasnobarokno-klasicističkom stilu u četverokut s unutarnjim dvorištem i arkadama. Dvorac je prepoznatljiv po altani s tri arkadna otvora u prizemlju i četiri jonska stupa na katu koji završavaju s trokutnom atikom. Oko dvorca je u 19. stoljeću nastao prekrasan perivoj s brojnim autohtonim i egzotičnim vrstama, koji je zaštićen 1962. godine.
Nakon Ljudevitove smrti dvor Novi Marof naslijedio je njegov sin Karlo, veliki zaljubljenik u prirodu i lov. Zahvaljujući njemu oko dvorca je uređen lijepi perivoj, a velike šume u Paki bile su pretvorene u lovišta. Riječ je o velikom šumskom kompleksu od kojeg je jedan dio bio ograđen. U njemu su grof Karlo i njegov sin Rudolf uzgajali jelene, srne, muflone, zečeve i drugu divljač. Grof Karlo bio je oženjen Poljakinjom groficom Julijom Kolowrat – Krakowsky čiji će sin Rudolf nakon očeve smrti naslijediti dvorac i imanje Novi Marof.
Godine 1923. Erdödyevi su prodali Novi Marof, a 1927. godine dvorac je kupila Zemaljska zaklada za suzbijanje tuberkoloze iz Zagreba i pretvorila ga u Zemaljsko lječilište za slabunjavu djecu. Spomenuto lječilište kasnije će prerasti u Državno lječilište za plućne bolesti, a danas ima status Specijalne bolnice za kronične bolesti.
Inače, temelje zdravstva na području Novoga Marofa postavila je grofica Lujza, žena grofa Rudolfa, pijanistica i skladateljica, koja je ostala zapamćena i kao velika dobrotvorka. Naime, Lujza je 1885. godine osnovala bolnicu koju je uzdržavala dvadeset godina. Bolnica je imala 20 kreveta i ambulantu, a bolesnici su imali besplatni smještaj, liječenje i lijekove. Grofica Lujza vodila je brigu i o siromašnoj školskoj djeci Mađareva i Remetinca.
Izvori: __________
- Đurić, Tomislav ; Feletar, Dragutin (1991.) : Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske. Matica hrvatska. Koprivnica.
- Szabo, Đuro. (1938.) : Kroz Hrvatsko zagorje. Zagreb.
- Obad – Šćitaroci, Mladen. (1989.) : Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Školska knjiga. Zagreb.
