Dvorac i arboretum Opeka (Foto: Varaždinska županija)
Dvorac i park – jedinstvena spomenička cjelina
Autor: Kristijan Skočibušić
Barokni dvorac Opeka s perivojem (arboretumom) čini iznimno vrijednu i jedinstvenu spomeničku cjelinu. Nalazi se u Varaždinskoj županiji (Općina Vinica) i nažalost na početku trećeg desetljeća 21. stoljeća bio je u vrlo lošem stanju. Srećom, takvo stanje nije dugo potrajalo jer je zahvaljujući Varaždinskoj županiji, izrađen projekt cjelovite obnove dvorca i parka. Novci iz europskih fondova jamčili su brzu i kvalitetnu realizaciju projekta obnove. Tako je, nakon desetljeća zapuštenosti, devastacije i nebrige, dvorac s arboretumom, zahvaljujući uspostavi Centra kompetentnosti u poljoprivredi, ponovo zablistao punim sjajem.
Povijesni razvoj imanja Opeka počinje u 18. stoljeću kada Draškovići u naselju Marčan, na području Vinice, grade barokni dvorac za stanovanje koji će kasnije novi vlasnici, francuska velikaška obitelj Bombelles, preurediti i proširiti u historicističkom stilu dodajući mu kule i terase. Iznad ulaznih vrata u dvorac nalazi se grb obitelji Bombelles koja je u posjed dvorca došla ženidbom grofa Marka s Ferdinandinom, kćerkom grof Franje Draškovića. Naziv dvorca „Opeka“ vezan je uz ciglanu koja se nekada nalazila na tom prostoru. U jami iz koje se vadila zemlja za izradu opeke napravljeno je umjetno jezero s otočićem koje se punilo vodom iz obližnjeg potoka.
Perivoj kakvog danas poznajemo podignut je sredinom 19. stoljeća kad vlasnik posjeda postaje grof Marko Bombelles. U to vrijeme Opeka dobiva oblik pravog pejzažnog perivoja i tada zapravo započinje plansko oblikovanje. Grof Marko Bombelles je sa svojih putovanja donosio različito i brojno drveće i grmlje, pretvarajući tako perivoj oko svog dvorca u pravi arboretum.
Obitelj Bombelles, kako malo koja plemenitaška obitelj, ostavila je veliki trag na političkoj, kulturnoj i gospodarskoj sceni Austro-Ugarske Monarhije te kasnije Kraljevine Jugoslavije. Njihovim odlaskom, nakon Drugog svjetskog rata, u dvorcu Opeka nova socijalistička država je otvorila vrtlarsku školu. Od iseljenja škole, dvorac je prepušten nebrizi i propadanju.
Izvori: ______________
- Đurić, Tomislav; Feletar, Dragutin. (1991.) : Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske. Matica hrvatska. Koprivnica.
- Szabo, Đuro. (1938.) : Kroz Hrvatsko zagorje. Zagreb.
- Obad – Šćitaroci, Mladen. (1989.) : Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Školska knjiga. Zagreb.
Fotogaleriju pogledajte OVDJE.
