Središte Sračinca (Foto: Kristijan Skočibušić)
Stoljećima na važnom prometnom pravcu
Autor: Kristijan Skočibušić
Sračinec je prostorno jedna od manjih općina u Varaždinskoj županiji. Nalazi se sjeverozapadno od Varaždina na vrlo važnom prometnom pravcu koji vodi prema hrvatsko-slovenskoj granici u jednom smjeru, te u drugom kroz Varaždin do Koprivnice, Osijeka i dalje prema istoku ili autocestom prema Zagrebu i Budimpešti. Život uz cestu i u ravnici od davnina je određivao i način života i gospodarske interese ljudi ovoga kraja.
Materijalni dokazi o dinamičnom životu ovoga kraja dolaze još iz 4. stoljeća prije Krista. Prije dolaska Hrvata, tragove života na tome području ostavili su Iliri, Kelti i Rimljani koji su gradili ceste. Ovim su krajem u to doba, uostalom kao i danas, prolazili važni putovi što je prostoru davalo važan strateški položaj. Sračinec i Svibovec stara su naselja, a svakodnevni život njihovih žitelja tijekom povijesti, zbog blizine Varaždina, uvijek je bio neraskidivo vezan uz taj grad. Mnogo je povijesnih dokumenata, posebno od 16. stoljeća, koji govore o teškim danima u Sračincu i Svibovcu u vrijeme turskih provala, o vlasnicima posjeda i neposluhu kmetova, o rijeci Dravi koja je često plavila kuće i njive.
Osim brojnih arheoloških nalaza, od kulturno-povijesnih spomenika na području općine Sračinec izdvajamo župnu crkvu sv. Mihaela u Sračincu. Današnji izgled crkva je dobila dvadesetih godina prošloga stoljeća. Sagrađena je na mjestu stare kapele sv. Mihaela pri čemu su neki dijelovi sačuvani (toranj i svetište). O njenom postojanju govore crkveni dokumenti iz sredine 17. stoljeća. Vrlo važan kulturno-povijesni spomenik je i kapela sv. Benedikta s renesansnim i gotičkim elementima sagrađena u Svibovcu početkom 17. stoljeća.
Naselja: Sračinec i Svibovec Podravski.
____________
Izvor: Skočibušić, Kristijan. (2017.) : Varaždinska županija (monografija & vodič). Terra vox. Vidovec.
