Srednjoeuropska i mediteranska zemlja

image

Grad Zagreb hrvatska je nacionalna, kulturna i politička prijestolnica

Autor: Kristijan Skočibušić

Foto: Arhiva Terra vox / Anđelko Stričak

Republika Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska država od 2013. godine punopravna članica Europske unije. S površinom od 56.594 km2 ubraja se među manje europske zemlje, a državni suverenitet ima i na 31.067 km2 Jadranskog mora. Smještena je u dijelu Europe za koji se često kaže da je razdjelnica civilizacijsko-kulturnih svjetova istočnoga i zapadnoga, uvijek na granici između velikih država i carstava, te interesnih sfera i političkih blokova. Riječ je o prostoru koji su tijekom stoljeća povijesti mnogi vidjeli kao svoj životni, politički ili gospodarski interes. To je razlog zašto su prostorom povijesnih hrvatskih zemalja od Drave do Jadrana na poveznici sjever – jug, te Sutle i Dunava na crti zapad – istok tijekom minulih stoljeća prohujali burni društveno-politički procesi i vođeni krvavi ratovi. Njen današnji potkovičasti izgled izravna je posljedica svih tih procesa i odnosa u kojima se povijesni hrvatski nacionalni prostor neprestano smanjivao. Hrvatska je od davnina zemlja zanimljivog geostrateškog i prirodnog položaja. Ona je poveznica srednje Europe sa Sredozemljem te visokorazvijenih zemalja europskog Zapada sa zemljama nestabilnog europskog Jugoistoka.

Hrvatska je u prirodno-geografskom smislu vrlo raznolika zemlja koju najčešće dijelimo u tri cjeline: nizinsku, gorsko-planinsku i primorsku Hrvatsku.

Nizinska Hrvatska zauzima više od polovice hrvatskog državnog teritorija i pripadaju joj središnji i istočni dijelovi Lijepe Naše u kojoj dominiraju plodna slavonska ravnica i pitomi brežuljci. To je kraj s blagom kontinentalnom klimom, bogat vodom idealan za poljoprivrednu proizvodnju. U tom dijelu hrvatske nalaze se neki do najvećih kompleksa hrvatskih šuma. Prirodnom bogatstvu prostora veliku vrijednost daju veće ili manje rijeke koje protječu tim prostorom, a najpoznatije su Sava, Drava i Dunav.

Na gorski dio otpada tek 14 posto površine Republike Hrvatske. To su krajevi očaravajuće ljepote s više polja u čvrstom zagrljaju gora i planina koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Gorski kotar, Lika, Risnjak, Velika i Mala Kapela, Velebit, Kamešnica i druge gore i planine stoljećima su hrvatskom narodu bile sigurno pribježište, materijalno bogatstvo, te mitsko nadahnuće. U vrletima i pećinama tih planina stolovale su plemenite vile i strašni vukodlaci. S planinom se živjelo, o njoj se pjevalo. U tom dijelu nalazi se i najviši hrvatski planinski vrh Dinara (1831 metar). U njedrima gorske Hrvatske rađa se život primorske jer u tim planinama i gorama izvori su kraških ljepotica rijeka Gacke, Zrmanje, Krke i Cetine. A tko može odoljeti ljepoti i vrijednosti Neretve, rijeke hraniteljice, koja u delti stvara raj prirodnog suglasja koji se nigdje na europskom tlu ne može vidjeti. Tu cvjeta sva ljepota ovoga svijeta i plodom rađa sve što ima sjeme.

Rijeke gorske Hrvatske odredile su po mnogočemu i sudbinu primorske Hrvatske koja je u svojoj slici, riječi i naslijeđu posebno i jedinstveno područje na europskom tlu. Hrvatska obala izrazito je razvedena s mnoštvom uvala i zaljeva, a 1185 otoka, hridi i grebena razasuti diljem hrvatskog dijela Jadranskog mora doimaju se kao rasuto biserje na plavetnilu morske površine. Primorska Hrvatska zauzima 32 posto teritorija i dijeli se na sjeverno hrvatsko primorje (Istra, Kvarner i Velebitsko primorje) te južno primorje ili Dalmaciju.


Fotogalerija: ___________

Saznaj više: ,