Autor: vms / Foto: Varaždinska županija
VARAŽDIN – Projekti i gradnja cestovne i željezničke infrastrukture bile su glavne teme konferencije „Hrvatski sjever: brze ceste i/ili željeznica“ koja je održana u hotelu Turist u Varaždinu. O važnosti tema za daljnji razvoj sjevera Hrvatske govori da je konferencija okupila čak četvoricu župana, domaćina Anđelka Stričaka i njegove kolege iz Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, Matiju Posavca, Željka Kolara i Darka Korena, a uz njih i čelne ljude Hrvatskih željeznica i Hrvatskih cesta, Ivana Kršića i Alena Leverića te čelnike najvećih gradova i općina sa sjevera.
Konferenciju je otvorio državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra Olega Butkovića.
– Ovakve konferencije su dobar doprinos dijalogu lokalne i regionalne zajednice te Vlade Republike Hrvatske kako bi se definirali prioriteti i nametnuli u komunikaciji prema državnoj razini, a kako bismo svi zajedno unaprijedili projekte bitne za razvoj ovog dijela Hrvatske. Sjever, koji prije svega ima izvrsne industrijske pokazatelje, ekonomski je i gospodarski motor razvoja Hrvatske. Naravno da kontinuitet naših ekonomskih i gospodarskih politika nije moguć ako nemamo ozbiljne, zdrave infrastrukture, kako one cestovne, tako i željezničke – istaknuo je Tušek.
Ovo je nova prilika da zajedno razgovaramo i promišljamo o razvoju sjevera Hrvatske i njegovoj što boljoj i kvalitetnoj prometnoj povezanosti cestama, ali i željeznicom, istaknuo je župan Stričak.
– Samo u Varaždinskoj županiji živi 160.000 stanovnika, imamo registrirano oko 115.000 vozila, a trenutno se odvija investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura, od čega 200 milijuna u javnu infrastrukturu, a 200 milijuna u gospodarstvo. Te brojke govore koliko su važna u ulaganja u prometnice, posebno u brze ceste na koje će biti preusmjeren gusti teretni i ostali promet koji se sada odvija po naseljenim mjestima. Cilj je i bolja povezanost sa sjedištima susjednih županija, što ne samo da će dati zamah gospodarstvu, nego time povećavamo sigurnost na našim prometnicama. Ove godine smo raspravu proširili i na željeznice, jer smatramo da, gdje god je moguće, prijevoz treba kombinirati. Osim što je bitno da prijevoz bude dostupan, bitno je da bude ekološki prihvatljiv i što jeftiniji – rekao je župan Stričak.
Napomenuo je da očekuje da ove godine započne izgradnja prve dionice brze ceste od Varaždina do Cerja Tužnog, za koju je odabran izvođač radova, a preostaje još rješavanje manjeg dijela imovinsko-pravnih odnosa.
– Zajedno s Hrvatskim cestama smo odredili rok da u narednih pet godina, osim brze ceste od Varaždina do Krapine, odradimo i sve pripremne radnje za izgradnju Podravske magistrale, kao i da definiramo nastavak obilaznice od Varaždina prema Čakovcu. Kad govorimo o prometu, pred nama je dosad nikad viđeni investicijski ciklus – naveo je župan Stričak.
U sljedećih deset godina u željeznice planiramo uložiti još oko šest milijardi eura, najavio je predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić.
– U četiri sjeverne županije je u zadnjih osam godina uloženo ukupno 350 milijuna eura, a u sljedećih četiri do pet godina planiramo uložiti još 300 milijuna eura. Na području tih četiriju županija završili smo projekt modernizacije i elektrifikacije pruge na dionici Zaprešić – Zabok, kao i izgradnju pruge na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno. Bitno je napomenuti i da smo završili projekt obnove pruge Savski Marof – zapadni kolodvor – glavni kolodvor Zagreb, što nije na području sjevernih županija, ali je važno u kontekstu bolje povezanosti sjevera sa Zagrebom. U planu je kompletna obnova pruge od Virovitice preko Varaždina do Čakovca. Za važan projekt Lepoglavska spojnica izrađena je studija, no zbog nedostatka financijskih sredstava trenutno je u drugom planu. Najprije moramo obnoviti glavne koridore, a potom će na red doći i to ulaganje. Nakon što smo nedavno obnovili dionicu pruge od Zaboka do Krapine, sada provodimo analizu kako na najbolji i najbrži način obnoviti postojeću prugu od Zaboka do Varaždina – rekao je Kršić.
Na sjeveru Hrvatske realiziran je niz investicija u cestovnoj infrastrukturi, i to sukladno dinamici koja je prije godinu dana dogovorena sa županom Varaždinske županije, napomenuo je član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić.
– Realizirali smo prošle godine najavljenu izgradnju rotora u Gojancu i Hrašćici, jedan rotor je izgrađen, a drugi je u završnoj fazi. Za brzu cestu do Čakovca potpisan je ugovor za dionicu Nedelišće – Pušćine, a za istočnu obilaznicu grada Varaždina u zadnjoj smo fazi priprema za dobivanje lokacijske dozvole i sljedeće godine očekujemo natječaj. Zatim, za brzu cestu Varaždin – Krapina u zadnjoj fazi pripreme je dionica od Cerja Tužnog do Ivanca, a projekt do Lepoglave ima lokacijsku dozvolu te će biti u planu nabave Hrvatskih cesta u prvom kvartalu sljedeće godine. Automatizmom pripremamo dio prema Đurmancu, za koji već imamo studiju utjecaja na okoliš. Sva ulaganja u državne ceste koje prolaze kroz Varaždinsku županiju omogućit će brzi protok kako putnika, tako i roba prema inozemstvu, te istovremeno povećati sigurnost – rekao je Leverić.
Na panelu „Brze ceste i/ili željeznica“ sudjelovali su župani Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, Anđelko Stričak, Matija Posavec, Željko Kolar i Darko Koren, predsjednik Uprave HŽ-a Ivan Kršić te saborski zastupnik i načelnik Gornjeg Kneginca Goran Kaniški, dok je o međunarodnom i domaćem iskustvu govorio član Uprave Knauf Insulationa Sjepan Mršić.
Na konferenciji, župan Međimurske županije Matija Posavec posebno je istaknuo potrebu da se projekti vezani uz prometnu povezanost ubace u petu brzinu, te da Međimurje svakako bude dio tih projekata: – I građanima Međimurja mora se omogućiti da u najkraćem mogućem roku mogu od Kotoribe i Čakovca vlakom stići do Zagreba i drugih dijelova Hrvatske. To je jedini način da se gospodarstvo Međimurske županije nesmetano razvija, te da svim našim građanima povećamo kvalitetu života – istaknuo je župan Posavec.
U uvodnom dijelu te u panel raspravama konferencije nazvane Hrvatski sjever: brze ceste i/ili željeznica rijetko se pri spominjanju započetih i budućih projekata spominjala riječ Međimurje, stoga je župan Posavec podsjetio da je granica Hrvatske na Muri. – Nije dobro da se projekt povezivanja i moderniziranja željezničkog ili cestovnog pravca naziva, primjerice Varaždin – Krapina, već bi moralo biti Čakovec – Varadžin – Krapina“, naglasio je župan Matija Posaveca postrofirajući važnost ubrzavanja realizacije projekata: „Dvadeset godina smo se borili za gradnju obilaznice Čakovec – Varaždin, kako bismo rasteretili pravac kojim danas dnevno prođe oko 22.000 vozila i koji prolazi jednom od najvećih općina u Hrvatskoj – općinom Nedelišće. To su argumenti koji po pravilima struke ovaj projekt svrstavaju u prioritete. Radi se o 10 kilometara, za koje su radovi ugovoreni 27. lipnja 2024., no do danas, 102 dana od potpisivanja, izvođača nema na terenu – rekao je župan Posavec, dodavši da Međimurska županija potporama građanima, od studenta, učenika i umirovljenika, potiče korištenje kako cestovnog tako i željezničkog javnog prijevoza, a gospodarskim rezultatima vuče zemlju u pozitivne brojke.
– Podsjećam da je još 1995. godine, 16 kilometara autoceste u Međimurju završeno za 9 mjeseci. To je još jedan argument da su odlučnost i volja presudni u projektnoj aktivnosti – kazao je Matija Posavec, te napomenuo da je Međimurska županija spremna obnoviti i derutne željezničke postaje na svom području, no preduvjet je promptno izdavanje suglasnosti Hrvatskih željeznica.
„Željeznice kao budućnost, željeznički prijelazi kao sadašnjost“ bio je naziv drugog panela na kojem su, uz člana Uprave Hrvatskih cesta Alena Leverića, sudjelovali saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Koprivnice Mišel Jakšić, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, saborski zastupnik i zamjenik gradonačelnika Varaždina Miroslav Marković, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač, a uz njih je svoja iskustva iznio Boris Kos, direktor tvrtke Kos transporti.
