Varaždinska katedrala / Foto: K. Skočibušić
Varaždinska biskupija, odlukom pape Ivana Pavla II., utemeljena je 1997. godine dijeljenjem teritorija Zagrebačke nadbiskupije. Za prvog varaždinskog biskupa imenovan je mons. Marko Culej (1938. – 2006.), u to vrijeme pomoćni zagrebački biskup. Svečanost proglašenja Varaždinske biskupije i ustoličenja mons. Marka Culeja za prvog varaždinskog biskupa održana je 28. rujna 1997. godine u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Varaždinu. Crkva je osnutkom Biskupije postala varaždinskom katedralom, a riječ je o jednoj od najljepših sakralnih baroknih građevina u Varaždinu. Nakon smrti mons. Culeja, za varaždinskog biskupa 2007. godine imenovan je mons. Josip Mrzljak koji biskupijom upravlja do umirovljenja 2019. godine. Na biskupskom prijestolju naslijedio ga je mons. Bože Radoš.
Ludbreg, Varaždin, Lepoglava, Molve, Sveta Marija tek su neka značajnija duhovna središta Varaždinske biskupije. U Ludbregu se nalazi euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Isusove, jedino euharistijsko svetište u Hrvatskoj. Mnoštvo vjernika hodočasti u Ludbreg tijekom cijele godine, a najveći broj vjernika dolazi početkom rujna u dane Svete Nedjelje.
Varaždin, osim što je središte gospodarskog, političkog i kulturnog života sjeverozapadne Hrvatske, on je i biskupijski grad. Od davnina je značajno vjersko središte u kojem su izgrađene brojne crkve i samostani. Crkva je kroz rad redovničkih zajednica tijekom stoljeća ostavila veliki i neizbrisivi trag u obrazovnoj, duhovnoj i materijalnoj povijesti Varaždina.
Jedno od značajnijih duhovnih središta tijekom povijesti na području Varaždinske biskupije bila je Lepoglava. U pavlinskom samostanu djelovali su redovnici pavlini, među kojima je bilo i zagrebačkih biskupa, vrsnih jezikoslovaca, povjesničara i umjetnika. Samostan je 1854. postao kaznionicom kroz koju su do 1990. prošli mnogi hrvatski politički zatvorenici. Nakon demokratskih promjena, samostan je u vraćen Varaždinskoj biskupiji. Trenutno se nastoji oko njegove obnove, po završetku koje bi ovaj nekadašnji samostan mogao biti mjesto pastoralnih, kulturnih, društvenih i duhovnih susreta. Hodočasnicima u Lepoglavu je drago mjesto molitve i župna crkva Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi. Ta crkva iznimno je vrijedan kulturni, povijesni i vjerski spomenik oslikan freskama pavlina Ivana Rangera. Život Crkve na području sjeverozapadne Hrvatske osnažen je utemeljenjem Varaždinske biskupije. O tome govori i ustanovljenje novih župa, gradnja i obnova crkava te osiguravanje kvalitetnih uvjeta za rad svećenika, redovnika i redovnica.
Biskupija u brojkama:
> Površina: Varaždinska biskupija prostire se 3.100 km² i djeluje na području Varaždinske, Međimurske i dijelom Koprivničko-križevačke županije. Biskupiji pripadaju i neke župe s područja Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Virovitičko-podravske županije.
> Vjernika: Na području Varaždinske biskupije ukupno živi oko 380 tisuća stanovnika, najvećim dijelom rimokatoličke vjeroispovijesti.
> Dekanati i župe: – Varaždinska biskupija ima 3 arhiđakonata, 12 dekanata i 105 župa.
> Zaštitnici biskupije: Hrvatski svetac sv. Marko Križevčanin zaštitnik je Varaždinske biskupije slavi se 7. rujna, a suzaštitnik biskupije je bl. Alojzije Stepinac.
___________________
Izvori: 1. www.biskupija-varazdinska.hr
2. Šematizam Varaždinske biskupije. (2017.) : Varaždinska biskupija. Varaždin.
Autor: Kristijan Skočibušić