Gornji Kneginec

image

Kneginečka kula u kojoj je bio zatočen kralj Andrija II. (Foto: Arhiva Terra vox)

Pomagali ugarsko-hrvatskom kralju Andriji II. u zatočeništvu

Autor: Kristijan Skočibušić

Tek nekoliko kilometara južno od grada Varaždina nalazi se Općina Gornji Kneginec. Sjeverna granica prolazi plodnim Varaždinskim poljem, a neprolaznu prirodnu ljepotu tom prostoru daje krajolik Varaždinbrega i drugih brežuljaka s kojih se pruža prekrasan pogled na Varaždin i okolicu.

Kontinuitet života na području općine Gornji Kneginec može se pratiti još od antičkoga vremena. No mještani te općine posebno su  ponosni na ličnosti i događaje iz hrvatske prošlosti po kojima je njihov kraj postao sastavnicom hrvatskog povijesnog pamćenja. Prije svega riječ je o zatočeništvu ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. u Kneginečkoj kuli od 1200. do 1204. godine. Varaždinci i Kneginčanci pomagali su mu na razne načine da lakše izdrži zatočeništvo zbog čega je on 1209. godine Varaždinu u znak zahvalnosti dao status slobodnog i kraljevskog grada. Župa Kneginec samostalno nije postojala sve do 1789. godine. Crkva sv. Marije Magdalene sagrađena je u 13. stoljeću, a kasnije je više puta dograđivana.

Zbog nadaleko poznate Kneginečke kule, blizine Varaždina i izrazito ugodnog prirodnog ambijenta područje današnje općine Gornji Kneginec stoljećima je privlačilo mnoge ugledne osobe iz društvenog i političkog života. Na tom prostoru izgrađene su mnoge arhitektonski vrlo vrijedne građevine kao što su ljetnikovci, kurije i vile, te objekti koji su služili javnom dobru. Na nekadašnjem posjedu vile Bauer nalazi se bunar cara Josipa II. Bunar je izgrađen 1774. za potrebe austro-ugarske vojske. Zanimljivo je da se nalazi na oko 300 metara nadmorske visine, dubina bunara je 137 m, a visina vodenog stupa je 80 m. Temperatura vode zimi i ljeti je 13 stupnjeva Celzija.

_______________

Izvor: Skočibušić, Kristijan. (2017.) : Varaždinska županija (monografija i vodič). Terra vox. Vidovec.