Lepoglava

image

Crkva u Lepoglavi (Foto: Arhiva Terra vox)

Pavlini i čipka donijeli joj europsku slavu

Autor: Kristijan Skočibušić

Grad Lepoglava nalazi se u podnožju sjevernih padina Ivanščice, duboko uronjen u ljepotu zagorskog krajolika. To je grad za kojeg se iz više razloga može reći da je jedna od kolijevki hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture. Povijesni hod Lepoglave možemo pratiti od 1400. godine kada je nastao pavlinski kompleks koji sačinjava crkva sv. Marije, Gostinjac i obrambeni zid. Riječ o gotičkim građevinama koje su kasnijim dogradnjama i preuređenjima, poglavito u 17. st., dobile barokna obilježja i zablistale sjajem i ljepotom svoje epohe.

Središnje mjesto u tom kompleksu zauzima gotičko-barokna jednobrodna crkva s četiri bočne kapelice. U crkvi se nalaze freske neprocjenjive vrijednosti jednog od najvećih baroknih fresko-slikara Ivana Rangera. Tu je i grobnica Ivana Korvina, hrvatskog bana (umro 1504. ). Uz povijest Lepoglave veže se osnivanje prve javne gimnazije u 16. st., uvođenje studija filozofije i teologije u 17. st. s dopuštenjem dodjele doktorata iz filozofije i teologije. Pavlin Ivan Belostenec u Lepoglavi je napisao kapitalno djelo hrvatske leksikografije, glasoviti rječnik Gazophylacium (obj. 1740.).

Na Gorici iznad Lepoglave godine 1614. sagrađena je kapela sv. Ane. Stoljeće kasnije obnovljena je u baroknom stilu i posvećena petnaestorici svetih Ivana. Veliku umjetničku vrijednost udahnuo joj je slikar Ivan Ranger. Iza oltara te kapele nalazi se Rangerov pejsaž za kojeg Ernest Fišer navodi da je “prvi zasebno naslikani pejsaž u povijesti hrvatskog pejsažnog slikarstva”. Nedaleko od Lepoglave, u naselju Lepoglavska Purga, nalazi se barokna kapelica sagrađena 1749. godine. Ivan Ranger oslikao je cijelu kapelicu, a u njoj se nalazi i drugi vrijedan crkveni inventar. Isti slikar oslikao je i kapelicu Majke Božje Snježne u Kamenici.

Na lepoglavskom području nalazi se Gaveznica, jedini ugasli vulkan na hrvatskom tlu i nalazište poludragog kamenja „lepoglavskog ahata“.

Lepoglavska čipka simbol je ljepote i kreativnosti, te vještine žena lepoglavskog kraja koje stoljećima pronose slavu svoga kraja diljem svijeta. Lepoglavska čipka velika je hrvatska i svjetska vrijednost. Od 2009. godine nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene nematerijalne baštine.

_______________

Izvor: Skočibušić, Kristijan. (2017.) : Varaždinska županija (monografija & vodič). Terra vox. Vidovec.