VARAŽDIN – Osnivanjem Varaždinske biskupije snažno je iskazna potreba sustavnog pastoralnog djelovanja među romskom zajednicom tim više što ih na području biskupije živi oko šest tisuća. Većina Roma po vjerskom određenju pripadaju Katoličkoj crkvi, no to je prije bilo više deklarativno nego što su u stvarnosti živjeli kršćanskim životom. Naime, iskustva župnika govore da je prije osnivanja Varaždinske biskupije vrlo mali broj Roma redovito sudjelovao u crkvenim obredima i primanju sakramenata. Tek rijetki su odlazili na svetu misu i vjeronauk. To je bio razlog da se čelni ljudi biskupije ozbiljnije pozabave pitanjem katehetske i pastoralne skrbi među romskom nacionalnom manjinom poglavito u naseljima Gornje i Donje Vratno u župi Petrijanec te u nekim župama na području Međimurske županije u kojima Romi čine gotovo trećinu vjernika.
Povjerenstvo za pastoral Roma Varaždinske biskupije osnovano je 2016. godine. U prigodi osnivanja Povjerenstva varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak (danas u miru) je istaknuo: – Već duže vrijeme osjeća se potreba za osnivanjem Povjerenstva za pastoral Roma kako bi se na osmišljen i produktivan način Crkva približila pripadnicima romskog naroda koji su na području naše biskupije, u velikom broju, pronašli svoj trajni dom.
U svojem promišljanju o važnosti organizacije kvalitetnog pastorala Roma u biskupiji, biskup Mrzljak istaknuo je kako kao biskupija s najvećim brojem pripadnika romske nacionalne manjine, a koji se izjašnjavaju kršćanima, „bratska je dužnost približiti se romskom narodu“.
Rezultati su vrlo brzo bili vidljivi. Kroz sustav osnovne škole sve veći broj učenika romske nacionalne manjine počeo je redovito polaziti satove vjeronauka, a počelo se i s pastoralom u samima naseljima kroz blagoslov obitelji, organiziranjem korizmenog križnog puta po romskom naselju, blagoslov grančica na Cvjetnicu, postavljanjem i blagoslovom novih raspela na ulazu u naselja. Svakodnevne navike nisu jednake unutra romske zajednice, a uvjeti života razlikuju se od naselja do naselja. Prije sustavnog pastoralnog djelovanja među Romima, glavni problem bio je što veliki broj romskih obitelji, posebno onih siromašnijih nije krstio djecu, a samim time nisu primali ni druge sakramente iako su se izjašnjavali kao katolici. Veliki problem bio je i to što mnogi mladi Romi znatno prije od drugih stupaju u bračne veze bez civilne, a još manje vjerske potvrde.
Eduard Oršoš, predsjednik Vijeća romske zajednice Varaždinske županije, kaže da se stanje u zadnjih desetak godina bitno promijenilo.– Sada je puno bolje. Naša djeca gotovo da su sva krštena i primaju sve sakramente. Istina ne idu redovito u crkvu, ali u školi idu na vjeronauk. Na tome polju su napravljeni veliki pomaci i većina Roma jednako slavi i s radošću prima svete sakramente kao i drugi katolici – rekao je Eduard Oršuš.
Prema riječima povjerenika za pastoral Roma Varaždinske biskupije Nikole Markušića raditi na katoličkom odgoju Roma nije lako jer je riječ o zajednici koja ima svoje snažne tradicijske navike i način života, a poimanje sustava životnih vrijednosti u mnogim detaljima drugačije je od vjernika katolika koji dolaze iz ostalih zajednica.
– Rezultati dolaze sporo. Zato svi koji smo uključeni u pastoral Roma svakodnevno moramo tragati za rješenjima i metodama kako da se približimo toj zajednici s porukama koje će njihov život u kršćanskoj vjeri, posebno u obitelji, učiniti sadržajnijim i boljim. Nažalost, još uvijek ima djece koja nisu krštena ili koja su primila tek neke od svetih sakramenta. Kad je riječ o vjeronauku tu je manje problema jer većina dolazi u školu pa samim time uglavnom dolaze i na vjeronauk. Vjeroučitelji i župnici svakodnevno ulažu puno truda kako bi rezultati bili vidljivi i kako bi mogli reći da je napravljeno dobro djelo. Uvjereni smo u uspjeh i to nam daje snagu da strpljivo nastavimo tumačiti vrijednosti kršćanstva koje životu daju novi sadržaj i nadu – rekao je povjerenik Markušić. (es / foto: arhiva Tc)
_______________________
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
