Ako u gospodarstvu Varaždinske županije ima pet tisuća stranih radnika, zašto nema posla i za nas – pitaju se Romi
VARAŽDIN – Unatoč tome što se često na varaždinskim i ulicama drugih gradova na sjeveru Hrvatske mogu vidjeti pripadnici romske zajednice kako prosjače, veliki dio radno sposobnih pripadnika te manjine ima neko zaposlenje. U najvećem broju riječ je o povremenim ili poslovima na određeno vrijeme.
S kojim se problemima u traženju posla susreću Romi? Koliko su snažne predrasude kod poslodavaca kad je riječ o zapošljavanju Roma? Odgovore na ta i druga pitanja kad je riječ o zapošljavanju Roma na području Varaždinske županije otkriva Eduard Oršoš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine za Varaždinsku županiju.
– Zapošljavanje pripadnika romske zajednice najvećim dijelom je uvjetovano vrlo niskom razinom obrazovanja. To znači da su unaprijed osuđeni raditi slabije plaćene poslove kao pomoćni radnici. Nažalost, kad govorimo o zapošljavanju Roma, još uvijek postoje velike predrasude kod mnogih poslodavaca. Mnogi sudove donose po lošim djelima ili ponašanju pojedinaca. Nije dobro da se o Romima govori loše ako se jedan od pripadnik zajednice ponaša loš ili ne želi raditi pa da se govori da su Romi neradnici i sl. – upozorava Eduard Oršoš.
Njegov stav je, ali i ostalih članova Vijeća romske nacionalne manjine da se takav slika u javnosti mora mijenjati. Uvjeravaju da su Romi spremni raditi kao i svi drugi jer samo obitelji koje imaju svaki mjesec sigurnu plaću, mogu djeci osigurati životne uvjete i obrazovanje kao što imaju i druga djeca koji nisu Romi.
– Romi najviše rade kako pomoćni radnici u obrtništvu. Poslodavci koji ih zapošljavaju kažu da su dobri monteri, stolari, bravari, instalateri te da su cijenjeni u poslovima vezanim za poljoprivredu. U tom sektoru poljoprivrede najviše je zaposlenih Roma, ali priroda toga posla je sezonska. Na području Varaždinske županije radi više od pet tisuća stranih radnika koji nemaju ništa veće stručne kvalifikacije nego i mi Romi, a osim plaće njima se plaća stanovanje, prehrana i drugo. Romi nemaju ništa protiv tih radnika koji su došli s drugog kraja svijeta, ali zašto iste radne uvjete ne bi ponudili i Romima koji žele raditi. Većina želi i za razliku od stranih radnika govorimo hrvatskim jezikom, imamo osiguran smještaj i dr. Nema razloga da se, kad ima posla, ignoriraju Romi. Mi kao da i ne postojimo kad je riječ o sustavnom zapošljavanju – rekao je Oršoš.
Postoje li za Rome u sustavu zapošljavanja posebni (poticajni) programi? Što Varaždinska županija radi kako bi poboljšala poslovni status Roma? Ima li Roma u svijetu poduzetništva (obrtnika, poduzetnika i sl.) Koliko Romi u potrazi za poslom odlaze u druge zemlje?
– Suradnja s Varaždinskom županijom je dobra. U stalnom smo kontaktu u pokušavamo poboljšati položaj pripadnika romske zajednice. Nije to lako, ali bitno je da radimo na tome polju. Pomaci se vide. Teško da se nešto može napraviti preko noći, ali pomaci se vide i zahvaljujem županu Anđleku Stričaku na potpori koju daje. Naravno da ima Roma u poduzetništvu, više u obrtništvu. Uglavnom su to obiteljski obrti. Dobro je da što više obitelji sami svojim znanjem i sposobnostima osigura sigurnu egzistenciju, a ne da ovise o socijalnoj pomoći. Imam dosta primjera da su mladi Romi školovanje za poslove u graditeljstvu i metalskoj industriji poslovnu i životnu sreću pronašli u inozemstvu. Takvih je najviše u Njemačkoj – zaključuje prvi čovjek Vijeća romske zajednice Varaždinske županije i izražava nadu da će Romi koji imaju završene srednje obrtničke škole lakše dolaziti do posla i da će biti jednako plaćeni kao i ostali u toj struci. (es / Arhiva TC)
_______________________
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
