Suradnjom i otvorenošću čuvaju srpski nacionalni i kulturni identitet
VARAŽDIN – Grad Varaždin je, kad je riječ o ostvarivanju prava nacionalnih manjina koje žive na njegovom području kao bogati „švedski stol“. To se isto može reći i za Varaždinsku županiju. Tu ima svega. Varaždin desetljećima razvija takvu klimu, okruženje i ambijent u kojemu se gradi životni ambijent u čijem su središtu suživot i razumijevanje tako da možemo, bez ikakve ograde reći da uživamo sva prva koja nam pripadaju. I više od toga! Svi programi projekti koje ima ili predlaže Vijeće srpske nacionalne manjine imaju potporu grada i tu nikada nije bilo nikakvih problema – rekla je Ruža Jelovac, predstavnica Vijeća srpske nacionalne manjine grada Varaždina.
Svi su jedinstveni su stavu da se život srpske manjine u Varaždinu ni u kom segmentu ne razlikuje od života koji žive ostali građani. Srbi imaju iste svakodnevne životne probleme kao i svi drugi.
– Nikakvih problema po pitanju ostvarivanja prava nemamo. To nam je otvorilo puno prostora da možemo suštinu svoga djelovanja usmjerimo na čuvanje srpskog kulturnog identiteta u gradu i području na kojem živimo. Jako nam je važno da sačuvamo svoj kulturni identitet, običaje, nošnju, svoje pjesme i plesove – istaknula je Ruža Jelovac i dodala da je to najbolji način kako široj javnosti predstaviti srpsku nacionalnu manjinu u najljepšem svjetlu i s najboljim namjerama.
Suradnja i povezivanje manjinskih zajednica s većinskim hrvatskim narodnom kroz kulturu, obrazovanje i organizaciju društvenih događaja smatra ključnim procesom koji svim manjinama osigurava opstanka i prepoznatljivost.
– Nacionalne manjine iako nemaju veliki broj članova, ako su dobro organizirane i povezane međusobno, uz razumijevanje i potporu većinskog naroda, mogu napraviti puno. Tamo gdje je dijalog i suradnja, nema problema. Varaždin je najbolji primjer toga. To je grad u kojem od davnina u javnom prostoru prisutan dijalog, nema isključivosti. Srpska nacionalna manjina dijeli svako dobro, probleme i nedaće s drugim pripadnicima nacionalnih manjima i većinskim hrvatskim narodom. Kad živite i djelujete u takvom okruženju, onda s pravom možete reći da nitko nije otok, a ponajmanje srpska nacionalna manjina u Varaždinu – naglasila je Ruža Jelovac.
Kad je riječ o nacionalnim manjinama uvijek se postavlja pitanje ostvarivanja prva na obrazovanje na materinjem jeziku. O tome predstavnica Vijeća srpske nacionalne manjine Ruža Jelovac kaže da je svjesna kompleksnosti organizacije obrazovanja kad imate vrlo mali broj djece. To je gotovo nemoguće napraviti u Varaždinu. Djeca koja potječu iz srpskih obitelji odlaze na ljetnu školu srpskoga jezika i kulture.
– To je lijepo i dobro organizirano. Svi bi bili sretniji kad bi više djece naučilo ćirilično pismo jer ono nije samo identitetskog karaktera nego više životnoga, onoga praktičnoga. Problem nepoznavanja ćiriličnog pisma stvara probleme u poslovnoj komunikaciji, posebno u transportu roba i usluga između poduzeća u Hrvatskoj s onima u Srbiji. Veseli nas svaka suradnja na gospodarskom polju i ona se razvija, ali ćirilicu u Varaždinu znanju čitati i pisati samo stariji građani – pojasnila je Ruža Jelovac i dodala da pripadnici srpske nacionalne manjine na tržištu rada u Varaždinu nemaju nikakvih probleme koje bi mogli pripisati nacionalnoj osnovi. (es / foto: Arhiva Tc)
_______________________
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
