VARAŽDIN – Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje 16. studenog 1925. godine u prostoru utvrde Stari grad. Ovaj iznimni događaj priređen je uz proslavu 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, o čemu govori i natpis iznad ulaznog portala utvrde. Jezgru tadašnjega, prvotnog postava sačinjavali su predmeti prispjeli u novootvoreni Muzej ponajviše kao donacije poznatih varaždinskih obitelji. Danas je Muzej ustanova kompleksnog tipa s oko 200.000 predmeta, raspoređenih u zbirke na šest odjela: Arheološkom, Povijesnom, Kulturno-povijesnom, Etnografskom, Prirodoslovnom i u Galeriji umjetnica. Pored njih, u Muzeju djeluju Odjel zajedničkih službi, Konzervatrosko-restauratorski i Dokumentacijski odjel.
Odjeli su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti, u povijesnoj jezgri grada: gotičko–renesansnoj utvrdi Stari grad i Kuli stražarnici, baroknoj palači Sermage, klasicističkoj palači Herzer, te od prošle godine i u baroknoj palači Patačić, u kojoj će se prvi program održati u svibnju ove godine. Muzeju je na korištenje dodijeljena i srednjovjekovna zgrada tzv. Žitnica u kompleksu Staroga grada, kojoj tek predstoji obnova za buduću namjenu.
Trenutno Muzej ima uređene stalne postave Prirodoslovnog odjela Svijet kukaca u palači Herzer i dva galerijska postava, starih majstora te hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća, koji se izmjenjuju na katu palače Sermage, ali se i povremeno zatvaraju zbog održavanja većih izložbi. Najposjećeniji, stalni postav Kulturno–povijesnog odjela smješten u utvrdi Stari grad zatvoren je cijelu 2025. godinu zbog energetske obnove.
Osim predstavljanja vlastitoga fundusa, Muzej kontinuirano surađuje s brojnim institucijama na zajedničkim (izložbenim) projektima ugošćujući ih u Varaždinu, ali i prezentirajući hrvatsku baštinu u drugim sredinama u Hrvatskoj i inozemstvu. Osobitu pozornost Muzej usmjerava i prema svojoj publici, u koju pripadaju osobe različite dobi, naobrazbe, interesa i svega onoga što određuje profil posjetitelja, i to osmišljavanjem programa širokoga tematskoga spektra. Za djecu vrtićke dobi, osnovnoškolce i srednjoškolce pripremaju se edukacijski sadržaji u okviru programa MIŠ – Muzej i škola, a za sve zainteresirane program Srijeda u Muzeju, među Varaždincima već prepoznatljivo i iznimno posjećeno tjedno događanje s različitim predavanjima, otvorenjima izložbi, predstavljanjem književnih i stručnih izdanja, razgovorima s poznatim (varaždinskim) osobama iz područja kulture, umjetnosti, znanosti i općedruštvenih djelatnosti.
Od 2017. Muzej objavljuje Varaždinski muzealac, glasilo registrirano pri NSK, koje izlazi godišnje u devet brojeva, s rasporedom događanja, predstavljanjem građe iz fundusa, zanimljivostima iz prošlosti i sadašnjosti Varaždina i Muzeja i ostalim aktualnostima u radu.
Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna javna priznanja i pohvale stručne i šire javnosti. Među značajnijima su: hrvatska muzejska nagrada „Pavao Ritter Vitezović“ (za stalni postav Kulturno-povijesnog odjela u Starome gradu, 1989.), posebna pohvala AVICOM-a na Međunarodnom festivalu audiovizualne i multimedijske prezentacije muzeja i baštine „F@imp“ (za CD-ROM Kukci, 2004.), kao i nagrade i priznanja Hrvatskog muzejskog društva: dvije godišnje nagrade za najbolju realiziranu izložbu (Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području, 2015.; Dobar tek! – Kultura hrane u varaždinskom kraju, 2022.), Posebno priznanje za ostvarenu međumuzejsku (međunarodnu) suradnju (izložba Velikani hrvatske umjetnosti 20. st. iz fundusa GMV-a; Beč, Budimpešta, Bratislava, 2016.) i Posebno priznanje za marketinško-propagandni program (za glasilo Varaždinski muzealac, 2018.). Muzej je i dobitnik dviju plaketa Grada Varaždina za uspješni kontinuirani rad (1996. i 2015.). Među nagradama su i Godišnja nagrada „Vladimir Nazor” Zlatku Kopljaru za izložbu Tenebroso održanu u GMV-u (2020.) te Godišnja nagrada „Simply the Best“ stalnom postavu Svijet kukaca UHPA-e i turističkog časopisa Way to Croatia (2020.). Uz to, Gradski muzej Varaždin bio je i prvi hrvatski muzej nominiran za Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum (1994.), a i prvi je dobitnik Priznanja Udruženja hrvatskih putničkih agencija za istaknuto njegovanje poslovnih odnosa s članovima Udruženja (1993.).
__________________________
O izložbi 25-a PRIJE 100 LJETA
U fokusu izložbe je 1925., godina u kojoj je 16. studenog u Starom gradu uz veliku svečanost otvoren Gradski muzej Varaždin. Njome se želi dočarati kako je izgledao tadašnji muzejski postav u očima prvih posjetitelja, ali i svijet u kojem su živjeli.
Kroz više obrađenih tema koje tvore jedinstvenu cjelinu, izložba je posvećena događajima 1925. u Varaždinu, s prikazom životne svakodnevice „običnih“ ljudi u malom gradu na sjeveru Hrvatske. Uz predmete koji ilustriraju obilježavanje nekih važnih obljetnica i ozračje koje je na njima vladalo, predstavljaju se i gospodarske aktivnosti Varaždinaca, ustanove u kojima su se obrazovali, društva kojih su bili aktivni članovi, odnosno život u novoj državnoj zajednici, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U vrijeme bez društvenih mreža i čuda moderne komunikacije, on se vrtio oko jednostavnih stvari kao što su političke svađe i podmetanja ili egzistencijalni problemi vezani uz posao ili, za one nešto mlađe, obrazovanje.
Politika je bila nezaobilazna tema, posebno naglašena činjenicom da su te godine bili održani i izbori za gradsko zastupstvo, koji su prekinuli razdoblje političke nestabilnosti. Godina 1925. ostavila je traga i na kulturnome polju u povijesti Varaždina i njegove okolice. Nakon velikog uspjeha Kulturno-historijske izložbe grada Varaždina održane 1923., Varaždinsko muzealno društvo svoje djelovanje okrunilo je otvaranjem muzeja u prostorijama Staroga grada 16. studenog 1925. godine.
Izložba 25-a prije 100 ljeta obuhvaća nekoliko stotina raznovrsnih predmeta, čija je prezentacija upotpunjena suvremenom muzeološkom tehnologijom. Najbrojniji su predmeti iz zbirki Gradskog muzeja Varaždin, među kojima je izdvojeno i nekoliko iz prvotnoga muzejskog fundusa, a preostale su posudili: Agneza Štajer, Muzej hrvatskog vatrogastva u Varaždinu i Prva gimnazija Varaždin. (ap)
