VARAŽDIN – Čovjek je sretan samo kad zdrav i slobodan. Temom duhovnog, psihičkog, mentalnog i tjelesnog zdravlja nacije bave se mnogi. Stručnjaci raznih profila i struka traže najbolje programe, kupuje se vrhunska oprema, razrađuju školski programi, provode javno-zdravstven akcije. To su teme o kojima se u javnosti jako puno govori i piše. Međutim, rijetko se može čuti da se govori o zdravlju romske nacionalne zajednice, zdravlju njihove djece, obitelji, … Postoje li programi kojima se nastoji poboljšati zdravstvena slika Roma i tko ih provodi? Koliko dječji vrtići, osnovne i srednje škole mogu pomoći u zdravstvenom prosvjećivanju mladih Roma i njihovih obitelji? Evo što o tome kaže prvi čovjek Vijeća romske nacionalne manjine Varaždinske županije Eduard Oršurš.
– Zdravstvena slika romske zajednice izravna je posljedica našega načina života i uvjeta u kojima živimo. To je činjica i od nje ne traba bježati. Velika većina Roma na području Vvaraždinske županije živi u vrlo lošim uvjetima. Naselja u kojima živimo imaju vodu, ali nemamo vodovodne priključke. Higijena je loša, a zagađena voda uzrok većine bolesti kod Roma. To je posebno izraženo kod djece koja su puno više i češće bolesna od ostale djece koja ne žive u romskim naseljima – rekao je Eduard Oršoš i doda da je zbog uvjeta života i bolesti koje ih pogađaju njihov životni vijek puno kraći od ostalih ljudi na području Varaždinske županije. Stanje je gotovo identično i na području Međimurske županije.
– Zbog svega prije navedenog Romi u prosjeku žive između 55 i 60 godina. Naravno ima izuzetaka, ali oni su tako rijetki – istaknuo je Eduard Oršoš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine.
Kad je riječ o zdravstvenoj zaštiti temeljna su pitanja: Imaju li svi Romi u Varaždinskoj županiji osnovno zdravstveno osiguranje? Jesu li ravnopravni u ostvarivanju prava na kvalitetnu liječničku skrb kao i pripadnici većinskog naroda? Ima li liječničkih ordinacija u romskim naseljima? Od kojih bolesti najčešće boluju Romi? Koliko način života i ovisnosti utječu na zdravlje romskih obitelji? Kakva je smrtnost kod Roma?
– Nažalost, ni jedno romsko naselje nema liječničku ambulantu. No, to nije znak da nemamo osiguranu zdravstvenu skrb, ali sam uvjeren da treba puno više raditi na zdravstvenoj preventivi, obrazovanju djece o temama zdravstva od vrtićke dobi. Mislim da je važno da romska zajednica zna sačuvati zdravlje, da zna prepoznati zdravstveni problem i na vrijeme alarmirati nadležne službe. Svi želimo veću zdravstvenu skrb, trebamo organizirati tečajeve za mlade majke, školsku djecu, … Najgore je kad se kaže: ma pusti to su Romi. Upale pluća, zarazne bolesti kod romske djece česta su pojava, a nažalost ima i jačih trovanja pa i ovisnosti najviše o pušenju i alkoholu. Na tome polju trebamo puno više raditi, ali uz stručnu pomoć nadležnih službi Varaždinske županije. Zaštita u vrijeme pandemije Corona virusa odrađena je dobro. Svi Romi su besplatno dobili zaštitne maske, a bilo je drugih dobrih primjera (podjela higijenskih potrepština) kako se može raditi na preventivnoj zdravstvenoj zaštiti romske zajednice – zaključio je Eduard Oršoš. (es/ foto: Arhiva Eduard Oršoš)
_______________________
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
